Nova lica i nova energija za eks­pan­zi­van raz­voj Ni­ša
Podelite vest
IN­TER­VJU: DRA­GO­SLAV PA­VLO­VIĆ, pr­vi na li­sti „Alek­san­dar Vu­čić – Niš su­tra”
Фо­то лична архива

Ne­pre­sta­no su mi na umu i pred oči­ma po­ten­ci­ja­li i re­sur­si Ni­ša i ni­škog kra­ja. To mi je bi­la i osnov­na vo­di­lja da se pri­hva­tim ve­li­ke oba­ve­ze ne sa­mo da po­ku­ša­mo već i da uspe­mo u pra­vom smi­slu re­či da kre­ne­mo na­pred i u eks­pan­zi­van raz­voj. Ovim re­či­ma po­čeo je raz­go­vor za „Po­li­ti­ku” Dra­go­slav Pa­vlo­vić, di­plo­mi­ra­ni in­že­njer elek­tro­ni­ke, pr­vi na li­sti „Alek­san­dar Vu­čić – Niš su­tra” za pred­sto­je­će lo­kal­ne iz­bo­re 2. ju­na. Pa­vlo­vić, za­po­slen u Elek­tro­di­stri­bu­ci­ji Niš, u Sek­to­ru za in­ve­sti­ci­je Elek­tro­di­stri­bu­tiv­nog si­ste­ma, za naš list ka­že „da će ko­a­li­ci­ja ko­ju će ni­ški na­pred­nja­ci pred­vo­di­ti na ne­delj­nim iz­bo­ri­ma na­sta­vi­ti da sle­di po­li­ti­ku Alek­san­dra Vu­či­ća, ali s no­vom ener­gi­jom i no­vim li­ci­ma”.

– Pred na­ma je ve­li­ka pri­li­ka da na de­lu po­ka­že­mo ko­li­ko i šta ume­mo i ka­kve su nam mo­guć­no­sti. Na na­ma je da ra­di­mo, zna­či sa­mo rad, ni­ka­ko lič­ne i slič­ne pro­mo­ci­je po­je­di­na­ca i gru­pa. Do­bi­li smo, sa­mim tim što je na na­šoj li­sti vi­še stra­na­ka, par­ti­ja i po­li­tič­kih or­ga­ni­za­ci­ja srod­nih ide­o­lo­ških opre­de­lje­nja, ogrom­no po­ve­re­nje ko­je mo­ra­mo oprav­da­ti. Osnov­na oba­ve­za za sve nas je da de­lom po­ka­že­mo ko smo i da po­be­di­mo na pred­sto­je­ćim iz­bo­ri­ma i ta­ko na pra­vi na­čin pred­sta­vi­mo, rad i de­lo, od­no­sno vi­zi­ju pred­sed­ni­ka Sr­bi­je Alek­san­dra Vu­či­ća. Isto kao što je pred na­ma cilj da da­ljim de­lo­va­njem do­đe­mo do pla­ni­ra­nog i oče­ki­va­nog pro­spe­ri­te­ta Ni­ša – ka­že Dra­go­slav Pa­vlo­vić.

Spo­ra­zum o za­jed­nič­kom na­stu­pu s ni­škim na­pred­nja­ci­ma pot­pi­sa­li su pred­stav­ni­ci So­ci­ja­li­stič­ke par­ti­je Sr­bi­je, So­ci­jal­de­mo­krat­ske par­ti­je Sr­bi­je, Par­ti­je uje­di­nje­nih pen­zi­o­ne­ra, po­ljo­pri­vred­ni­ka i pro­le­te­ra Sr­bi­je – So­li­dar­nost i prav­da, Je­din­stve­ne Sr­bi­je, Srp­ske ra­di­kal­ne stran­ke, Po­kre­ta so­ci­ja­li­sta i Srp­ske stran­ke Za­vet­ni­ci?

Ve­li­ki je broj no­vih ime­na i li­ca me­đu na­ma, ali ni­ka­da se ne­će­mo od­re­ći lju­di ko­ji su osta­vi­li zna­ča­jan pe­čat i trag u na­šoj po­li­tič­koj stran­ci i gru­pa­ci­ji. Pri­hva­ti­li smo je­dan ši­ri po­li­tič­ki front i mi­slim da smo s no­vom ener­gi­jom us­pe­li da iz­bo­ri­mo po­zi­ci­ju ko­ja će bi­ti ga­rant na­še po­be­de. S gra­đa­ni­ma smo pret­hod­nih da­na u pra­vom smi­slu usa­gla­si­li za­jed­nič­ke sta­vo­ve ka­kav Niš že­li­mo i ka­kvu bu­duć­nost oče­ku­je­mo. Je­din­stve­ni smo u to­me šta mo­že­mo da sa­gra­di­mo za no­ve ge­ne­ra­ci­je i sve su­gra­đa­ne ka­ko bi se uz ve­ći stan­dard ži­ve­lo bo­lje. Niš je grad mla­dih i bi­će ta­kav i u bu­duć­no­sti, Niš je jed­na za­jed­nič­ka ime­ni­ca, u ko­joj će­mo se svi bo­ri­ti da se mla­di u naj­kva­li­tet­ni­jim i naj­bo­ljim uslo­vi­ma ško­lu­ju i obra­zu­ju, ali i da osta­nu u Ni­šu da ži­ve i ra­de i da do­pri­ne­su na­šem pro­spe­ri­te­tu.

Šta je osno­va za op­ti­mi­zam?

Sr­bi­ja i na­ša po­li­tič­ka or­ga­ni­za­ci­ja na če­lu s Alek­san­drom Vu­či­ćem u sa­mo ne­ko­li­ko pret­hod­nih go­di­na Ni­šu i ovom de­lu re­pu­bli­ke gde ži­vi pre­ko dva mi­li­o­na sta­nov­ni­ka sa­gra­di­la je ve­le­lep­ni kli­nič­ki cen­tar. Iz že­lje za br­žim raz­vo­jem i pro­spe­ri­te­tom us­pe­la je dr­ža­va da na­ma u Ni­šu da­ru­je dva naj­zna­čaj­ni­ja auto-pu­ta – ka Se­ver­noj Ma­ke­do­ni­ji, do­li­nom Ju­žne Mo­ra­ve kroz Gr­de­lič­ku kli­su­ru, ko­ju u pro­šlo­sti ni­ko ni­je us­peo da „sa­vla­da”, i da­lje do Grč­ke, kao i auto-put do srp­sko-bu­gar­ske gra­ni­ce pre­ko Be­le Pa­lan­ke, Pi­ro­ta i Di­mi­trov­gra­da, ko­ji vo­di ne sa­mo u Bu­gar­sku već i ka Tur­skoj i Bli­skom is­to­ku. Uve­li­ko se gra­di i „Auto-put mi­ra” od Ni­ša, pre­ko Me­ro­ši­ne, Pro­ku­plja i KiM do Dra­ča u Al­ba­ni­ji. Mo­der­ni­zo­va­na je ni­ška va­zdu­šna lu­ka i una­pre­đen avio-sa­o­bra­ćaj, usko­ro se na nje­mu otva­ra no­vi naj­mo­der­ni­ji ter­mi­nal u ovom de­lu ju­go­i­stoč­ne Evro­pe. To je naj­ve­ći do­kaz da srp­ske vla­sti bri­nu i raz­vi­ja­ju Aero­drom „Kon­stan­tin Ve­li­ki” i da ga ne ga­se, kao što se pre ne­ko­li­ko go­di­na neo­sno­va­no pri­ča­lo.

U če­mu se još ogle­da bri­ga dr­ža­ve?

Isto­vre­me­no, po­sle de­ce­ni­ja to­kom ko­jih je bi­lo sa­mo pla­ni­ra­nja i usva­ja­nja pro­je­ka­ta, ko­ji ni­ka­da ni­su pre­to­če­ni u de­lo, usko­ro po­či­nje iz­grad­nja za­o­bi­la­zni­ce i mo­der­ni­za­ci­ja pru­ge Niš–Di­mi­trov­grad–Bu­gar­ska, a pre to­ga i iz­grad­nja br­ze pru­ge od Be­o­gra­da do Ni­ša. Ne­za­o­bi­la­zno je, ka­da je reč o ula­ga­nju na­še dr­ža­ve i ne­za­bo­rav­nom an­ga­žo­va­nju Alek­san­dra Vu­či­ća i naj­bli­žih sa­rad­ni­ka da se na­gla­si da je otvo­re­no de­vet no­vih fa­bri­ka, da se dve gra­de, a na­ja­vljen je sko­ra­šnji po­če­tak, već u ovoj go­di­ni, no­vih pri­vred­nih in­ve­sti­ci­ja u gra­du na Ni­ša­vi. Mo­žda tre­ba re­ći ko­li­ko je rad­nih me­sta otvo­re­no, ali je do­volj­no is­ta­ći da je broj ne­za­po­sle­nih sma­njen i pre­po­lo­vljen. Do pre sa­mo de­se­tak go­di­na na tr­ži­štu ra­da u Ni­šu bi­lo je pre­ko 30.000 ne­za­po­sle­nih, sa­da je taj broj sma­njen za či­ta­vih 50 od­sto.

Kul­tu­ra i sport su iz­u­zet­no va­žni za raz­voj gra­da…

Ne­dav­no je sa­gra­đe­na Ma­la sce­na u sklo­pu Na­rod­nog po­zo­ri­šta u Ni­šu, jed­nom od naj­sta­ri­jih te­a­ta­ra u na­šoj ze­mlji, ve­li­ko knji­žev­no iz­da­va­štvo. Ni­ški kul­tur­ni cen­tar i osta­le usta­no­ve kul­tu­re ima­ju zna­čaj­nu ulo­gu u ovoj obla­sti, ko­ju će­mo po­seb­no ga­ji­ti i una­pre­đi­va­ti. Isto će­mo či­ni­ti i na pla­nu spor­ta.

Ko­li­ko su is­ko­ri­šće­ni ni­ški po­ten­ci­ja­li?

Po­gle­daj­te šta sve Niš ima, a što se mo­ra bez ika­kvih di­le­ma bo­lje ko­ri­sti­ti: pre tri go­di­ne do­bi­li smo no­vi i je­dan od naj­ve­ćih Na­uč­no-teh­no­lo­ških par­ko­va u Sr­bi­ji, ko­ji je do sa­da umno­go­me od­go­vo­rio za­dat­ku i na­me­ni, ali či­ji su ka­pa­ci­te­ti već ne­do­volj­ni, zbog če­ga je za­po­če­ta do­grad­nja. Plan je da po­red vi­še od 50 kom­pa­ni­ja i ja­kih IT fir­mi, ko­je su tre­nut­no sa oko 500 za­po­sle­nih u po­sto­je­ćem pro­sto­ru, u anek­su ko­ji se gra­di bu­de me­sta za još to­li­ko kom­pa­ni­ja i do­dat­nih oko hi­lja­du rad­nih me­sta. Niš ima svoj uni­ver­zi­tet, sa 14 fa­kul­te­ta, od ko­jih je 11 u sa­mom gra­du, a osta­la tri su u Kru­šev­cu, Vra­nju i Le­skov­cu, s pre­ko 30.000 stu­de­na­ta. Na uni­ver­zi­te­tu je na sto­ti­ne i sto­ti­ne dok­to­ra na­u­ka iz svih obla­sti, od eko­no­mi­je, elek­tro­ni­ke, ma­šin­stva, ar­hi­tek­tu­re i gra­đe­vi­ne, me­di­ci­ne, za­šti­te na ra­du, pra­va i dru­gih, s raz­voj­nim in­sti­tu­ti­ma na ko­ji­ma mo­gu da po­za­vi­de i raz­vi­je­ni­je dr­ža­ve od na­še. Jed­na ta­kva vi­so­ko­in­te­lek­tu­al­na sre­di­na ne sme da bu­de po stra­ni. Uvek je u pro­šlo­sti zna­ča­jan is­ko­rak u bu­duć­nost bio us­po­sta­vlja­nje sa­rad­nje na­u­ke i pri­vre­de, na­u­ke i in­du­strij­skog stva­ra­la­štva, kul­tu­re i svih dru­gih obla­sti. Ta sa­rad­nja mo­ra po­no­vo da bu­de, ali ne sa­mo na re­či­ma i de­kla­ra­tiv­no već u prak­si.

Uklju­ču­je­te li u to i bo­ga­to isto­rij­sko na­sle­đe?

Mo­ra se re­ći ne­što i o bo­ga­toj isto­rij­skoj i kul­tur­noj ba­šti­ni, o to­me da je naš grad na­stao pre dva mi­le­ni­ju­ma u vre­me rim­skog im­pe­ra­to­ra Kon­stan­ti­na Ve­li­kog, da po­se­du­je­mo jed­nu od naj­ve­ćih i naj­lep­ših za­o­stav­šti­na iz tog pe­ri­o­da – ar­he­o­lo­ški lo­ka­li­tet Me­di­ja­nu. Da svi u sve­tu ka­da se po­me­ne Niš zna­ju za Grad­sku tvr­đa­vu, ko­ja po­ti­če iz rim­skog pe­ri­o­da, a ko­ju su pre tač­no tri ve­ka do­gra­di­li tur­ski osva­ja­či, kao i da je ne­za­o­bi­la­zan je­din­stven spo­me­nik u sve­tu Će­le-ku­la, sa­gra­đen od ljud­skih lo­ba­nja kao osve­ta Tu­ra­ka zbog Bo­ja na Če­gru i me­sto ko­je je ni­šta dru­go ne­go do­kaz slo­bo­dar­stva i pr­ko­sa srp­skog na­ro­da. Uosta­lom, kroz ne­ko­li­ko da­na sve­ča­no će bi­ti otvo­ren re­kon­stru­i­sa­ni spo­men-kom­pleks na Če­gru, ob­no­vljen od nas sa­mih i uz po­moć dr­ža­ve po­sle de­ce­ni­ja pro­pa­da­nja. Sve po­bro­ja­no je je­dan iz­u­ze­tan tu­ri­stič­ki po­ten­ci­jal. S lo­ka­li­te­tom Hum­ska ču­ka, iz dav­nih vre­me­na i sta­rog ve­ka, ali i zna­me­ni­to­sti­ma iz pro­šlog ve­ka ka­da je Niš bio rat­na pre­sto­ni­ca Sr­bi­je u Pr­vom, kao i spo­men-obe­lež­ji­ma i Lo­go­rom na Cr­ve­nom kr­stu, jed­nom od naj­ve­ćih stra­ti­šta ro­do­lju­ba ce­le na­še ze­mlje u Dru­gom svet­skom ra­tu, naš grad je ve­li­ki tu­ri­stič­ki cen­tar.

Ro­đe­ni Ni­šli­ja, is­ku­stvo ste­kao u elek­tro­pri­vre­di

Dra­go­slav Pa­vlo­vić ro­đe­ni je Ni­šli­ja, a po­sle osnov­ne i sred­nje ško­le di­plo­mi­rao je s naj­vi­šom oce­nom na Elek­tron­skom fa­kul­te­tu Uni­ver­zi­te­ta u Ni­šu – na sme­ru za in­du­strij­sku ener­ge­ti­ku, i od tre­nut­ka sti­ca­nja di­plo­me in­že­nje­ra elek­tro­ni­ke do da­nas rad­no je an­ga­žo­van u srp­skoj elek­tro­pri­vre­di – u Elek­tro­di­stri­bu­ci­ji u Ni­šu i Alek­sin­cu, kao i ne­ka­da­šnjem Pri­vred­nom dru­štvu „Ju­go­i­stok”. U me­đu­vre­me­nu je po­li­tič­ki bio an­ga­žo­van u dru­goj po­lo­vi­ni pro­šle de­ce­ni­je ovog ve­ka, ka­da je bi­ran za po­moć­ni­ka gra­do­na­čel­ni­ka Ni­ša za pri­vre­du i in­ve­sti­ci­je, a sa te funk­ci­je ime­no­van je za di­rek­to­ra Jav­nog ko­mu­nal­nog pred­u­ze­ća „Me­di­ja­na”, na či­jem je če­lu pro­veo če­ti­ri go­di­ne. Od­lič­no go­vo­ri en­gle­ski je­zik, usa­vr­ša­vao se i za rad u me­nadž­men­tu na Fa­kul­te­tu or­ga­ni­za­ci­o­nih na­u­ka, ste­kao i do­dat­no pro­fe­si­o­nal­no obra­zo­va­nje za audi­to­ra u po­stup­ku ser­ti­fi­ka­ci­je pred­u­ze­ća i, po­seb­no, no­si­lac je di­plo­me i pri­zna­nja za rad u obla­sti od­no­sa s jav­no­šću. Ože­njen je dr Ma­ri­jom i u bra­ku ima­ju dvo­ji­cu si­no­va od 11 i 14 go­di­na.